Ako si primijetila da se tvoje menstruacije mijenjaju, da krvarenje traje dulje nego prije ili da se osjećaš iscrpljeno i naduto bez jasnog razloga, možda se pitaš što se zapravo događa u tvom tijelu. Kod mnogih žena upravo su to prvi znakovi mioma – dobroćudnih izraslina u maternici koje mogu tiho rasti godinama prije nego što ih otkrijemo.
Miomi se često otkriju slučajno, na rutinskom ultrazvuku, ali njihovi simptomi rijetko su slučajnost. Najčešće su znak da u tijelu postoji hormonalna neravnoteža – posebno kada estrogen prevladava, a progesterona nema dovoljno da ga uravnoteži. To stanje nazivamo estrogenska dominacija.
Estrogen nije neprijatelj. On je hormon koji nas oblikuje kao žene, čuva naše kosti, srce i kožu. Problem nastaje kada u odnosu na progesteron jednostavno prevladava. Ta neravnoteža ne znači uvijek da estrogena ima “previše”, nego da mu nedostaje ravnoteže. Upravo tada može poticati rast mioma.
Na tu neravnotežu utječu mnogi čimbenici koji su dio našeg svakodnevnog života. Kroničan stres i stalno povišen kortizol, izloženost kemikalijama koje oponašaju hormone (poput plastike, parabena i ftalata), smanjena funkcija jetre i crijeva, manjak sna i manjak nutrijenata – sve to zajedno stvara okruženje u kojem hormoni gube svoj ritam.
U praksi se miomi često javljaju postupno. Isprva to može biti samo malo obilnija menstruacija. Onda krvarenje traje dulje nego što bi trebalo. Pojavi se osjećaj pritiska u donjem dijelu trbuha, nadutost ili umor koji se više ne može objasniti samo “užurbanim životom”. Neke žene razviju anemiju, druge primijete kako im se trbuh povećava, gotovo kao da su trudne iako nisu. To nisu sitnice koje treba zanemariti – to su jasni signali da tijelo traži pažnju.
Stres je u svemu tome često podcijenjen, a ima ogroman utjecaj. Povišen kortizol mijenja hormonsku ravnotežu i može ubrzati rast mioma. Tijekom pandemije, primjerice, liječnici su primijetili da su mnoge žene razvile veće ili brojnije miome upravo u razdoblju pojačanog emocionalnog i fizičkog stresa. Stres nije samo “u glavi” – on se pretače u hormone, u ciklus i u samu funkciju maternice.
Ne postoji univerzalni recept, ali postoje strategije koje mogu pomoći tvom tijelu da lakše regulira razine hormon. Prehrana bogata vlaknima i povrćem, uz manje prerađene hrane i crvenog mesa, pomaže jetri da se nosi s metabolizmom estrogena. Dovoljno vode, vlakna i gorke biljke podupiru eliminaciju viška hormona. Vrijedi obratiti pažnju i na proizvode koje svakodnevno koristimo – od plastike do kozmetike – jer mnogi sadrže spojeve koji dodatno zbunjuju naše hormone – endokrine disruptore.
Jednako važan dio je odmor. Kvalitetan san, tehnike za regulaciju stresa i umjereno kretanje poput šetnji, joge ili pilatesa smanjuju kortizol i stvaraju uvjete u kojima tijelo lakše postiže hormonsku ravnotežu.
Ako primijetiš obilna i dugotrajna krvarenja, ako osjećaš pritisak, iscrpljenost ili simptome koji ti otežavaju svakodnevicu – nemoj čekati. Najjednostavniji i najdostupniji pregled je transvaginalni ultrazvuk. On daje jasnu sliku o stanju maternice i miomima, a tek na temelju toga možeš s liječnikom razgovarati o mogućnostima liječenja. Nekad će biti potrebni lijekovi ili kirurški zahvat, a nekad će se moći čekati i pratiti, ali istovremeno uvijek vrijedi raditi na navikama koje podupiru tvoje tijelo.
Miomi nisu bezazleni i ne smiju se ignorirati. Oni mogu uzrokovati obilna krvarenja, anemiju, bol i probleme s plodnošću, a ponekad je jedino rješenje operacija. Upravo zato je rana dijagnoza ključna – što ranije reagiraš, to su opcije liječenja jednostavnije i manje invazivne.
Ali jednako je važno znati da mnoge stvari možeš učiniti i prije nego što problem postane ozbiljan. Prehrana bogata vlaknima i povrćem, dovoljno sna, smanjenje stresa, pažljiv odabir proizvoda koje koristiš i podrška radu jetre – sve su to mjere koje djeluju kao prevencija. Njima daješ svom tijelu priliku da održi hormonalnu ravnotežu i spriječi razvoj estrogenske dominacije, koja je jedan od ključnih okidača rasta mioma.
Stewart EA., Uterine fibroids, Lancet volume 357, Issue 9252, 2001, Pages 293-298
Bulun SE., Uterine fibroids, New England Journal of Medicine, 2013
Krzyżanowski J, The Role of Nutrition in Pathogenesis of Uterine Fibroids. Nutrients. 2023 Dec
Zbiri S., Delayed treatment for uterine fibroids during the COVID-19 pandemic. BJOG. 2023
Yang Q., Comprehensive Review of Uterine Fibroids: Developmental Origin, Pathogenesis, and Treatment. Endocr Rev. 2022 Jul 13
Ciavattini A., Uterine fibroids: pathogenesis and interactions with endometrium and endomyometrial junction. Obstet Gynecol Int. 2013