Kad progesteron padne, a estrogen prevlada: estrogenska dominacija u perimenopauzi
Perimenopauza je razdoblje koje većinu žena zatekne nespremne. Mnoge mi kažu da se osjećaju kao da su „prespavale“ neki važan e-mail o promjenama koje dolaze i odjednom se probude u tijelu koje ne prepoznaju.
Menstruacije postanu obilne i nepredvidive, san se prekida u tri ujutro, kilogrami se nakupljaju oko trbuha, a raspoloženje ide iz krajnosti u krajnost.
I onda, nakon što se odvaže potražiti pomoć, na pretragama ih dočeka poznata rečenica: „Sve je u granicama normale, to je samo dio starenja.“
Nalazi kažu jedno, ali osjećaj tijela govori drugo.
Što zapravo znači estrogenska dominacija?
Estrogenska dominacija ne znači uvijek da u tijelu imaš „previše estrogena“. Ponekad se radi o apsolutnoj dominaciji i to je situacija kada je estrogen zaista povišen pa se to jasno vidi na nalazima. Razloga za to može biti više: ponekad jajnici luče previše estrogena, ponekad se estrogen sporije razgrađuje u jetri, a čest uzrok je i ponovno vraćanje estrogena iz crijeva u krvotok ako mikrobiom ne radi kako treba (zbog enzima β-glukuronidaze). Sve to dovodi do toga da se u tijelu nakuplja više estrogena nego što bi trebalo.
Mnogo češće, ipak, susrećem relativnu dominaciju. To je situacija kada razine estrogena mogu biti unutar referentnih vrijednosti, ali progesterona nema dovoljno. Bez progesterona, estrogen ostaje bez svoje prirodne „kočnice“ i njegovi učinci postaju jače izraženi. U takvom slučaju nalaz estradiola može izgledati uredno, ali žena će i dalje imati simptome – od obilnih menstruacija i nesanice do bolnih grudi i promjena raspoloženja.
Zato dvije žene mogu imati gotovo identične vrijednosti estradiola u nalazima, ali se osjećati potpuno različito. Ako jedna još uvijek ovulira i ima dovoljno progesterona, taj estradiol neće stvarati probleme i ona će reći da funkcionira sasvim dobro. No, ako druga žena više nema redovite ovulacije i razina progesterona je niska, isti taj estradiol ostat će bez svoje ravnoteže i početi izazivati simptome – obilna krvarenja, nesanicu, bolne grudi, valove nervoze i debljanje oko struka.
Ključ nije u samoj brojci na nalazu estradiola, nego u odnosu hormona i načinu na koji ih tijelo obrađuje.
Zašto je perimenopauza posebno osjetljivo razdoblje?
Perimenopauza je prijelazno razdoblje u kojem jajnici postupno smanjuju svoju funkciju, ali još uvijek nisu potpuno prestali raditi. Upravo zato dolazi do velikih oscilacija u hormonima – jedan mjesec ciklus izgleda gotovo normalno, a već sljedeći može biti potpuno drugačiji.
Jedan od glavnih razloga zašto se simptomi pojačavaju je to što se sve češće događaju anovulacijski ciklusi – ciklusi bez ovulacije. Kada nema ovulacije, nema ni žutog tijela koje proizvodi progesteron. Estrogen se i dalje stvara, ali ostaje bez svoje ravnoteže. To je trenutak kada i normalne vrijednosti estrogena postaju problematične, jer nema progesterona koji bi „držao stvari pod kontrolom“.
Uz to dolazi i starenje jajnika. Kako zaliha jajnih stanica prirodno opada, hormoni se luče neredovito i u manjim količinama. Rezultat toga je hormonski kaos – jednom previsok estrogen, drugi put prenizak, ponekad izostane i sama menstruacija.
Na sve to dodatno utječe okolina. Danas smo izložene xenoestrogenima iz plastike, kozmetike i pesticida. To su spojevi koji oponašaju djelovanje estrogena u tijelu i mogu se vezati na njegove receptore, pojačavajući učinak koji je ionako već naglašen.
I naposljetku, tu je stres. Kada su nadbubrežne žlijezde kronično iscrpljene, one ne mogu preuzeti dio proizvodnje spolnih hormona, što bi u ovoj fazi trebalo biti njihova zaštitna uloga. Umjesto da „pomažu jajnicima“, one sve resurse troše na stresni odgovor, a to dodatno pogoršava neravnotežu.
Sve zajedno čini perimenopauzu razdobljem u kojem su žene posebno osjetljive na simptome estrogenske dominacije.
Nisu samo hormoni – važni su i receptori
Kad govorimo o estrogenskoj dominaciji, većina odmah pomisli na razinu hormona u krvi. No jednako je važno kako taj estrogen „sjeda“ na svoje receptore u tijelu. Postoje dvije glavne vrste receptora: ERα i ERβ.
Receptori postoje u gotovo svim tkivima – mozgu, hipotalamusu i hipofizi, kardiovaskularnom sustavu, jetri, masnom tkivu, kostima – dok su kod žena dodatno prisutni u dojci, jajnicima i maternici, a kod muškaraca u prostati i testisima.
Možemo ih zamisliti kao dvije pedale u autu. Receptori tipa ERα djeluju poput papučice gasa – potiču rast tkiva i pojačavaju upalne procese. Receptori tipa ERβ su poput kočnice – smiruju i reguliraju, sprječavaju da reakcije postanu preintenzivne.
U mlađoj dobi ta je ravnoteža između gasa i kočnice prilično dobro očuvana. No s godinama, pod utjecajem starenja, kroničnog stresa i niskog stupnja upale u tijelu, prevagu počinje preuzimati ERα. To znači da se češće aktivira put koji potiče rast i upalu, dok onaj zaštitni, smirujući put ostaje u drugom planu.
U praksi, to može izgledati ovako: žena ne osjeća samo tipične simptome poput PMS-a ili valunga, nego se sve češće javljaju i povišene masnoće u krvi, inzulinska rezistencija ili problemi s tjelesnom težinom. To je još jedan podsjetnik da estrogenska dominacija nije priča samo o razini hormona, nego i o tome na koji način tijelo na njih odgovara.
Zašto nalazi često ništa ne pokažu?
Krvne pretrage hvataju samo trenutak u vremenu. Ako izmjerimo estradiol jedne srijede ujutro, dobit ćemo broj koji vrijedi za taj trenutak, u tom dijelu ciklusa, pod tim stresom i nakon tog doručka. Taj broj ne govori kako se estrogen dalje ponaša: kojim se putem razgrađuje u jetri, ide li više u zaštitne ili u rizične metabolite, može li se pravilno „zapakirati“ i izlučiti, niti vraća li se iz crijeva natrag u krvotok. Ne vidimo ni odnos s progesteronom – je li ovulacija izostala pa estrogen ostaje bez svoje „kočnice“ – niti razliku u osjetljivosti receptora (ERα i ERβ) u tkivima. Ukratko, serum je naslov knjige, a ne sadržaj.
Zato u praksi često posežem za DUTCH testom. On daje uvid u obrasce metabolizma: vidi se skreće li razgradnja prema 2-OH, 4-OH ili 16α-OH putu, kakva je metilacija (COMT) i kako rade faze I, II i III detoksikacije. Dobijemo i kontekst stresa kroz kortizolsku krivulju, što je važno jer kronični stres izravno mijenja način na koji tijelo procesira hormone. Tek tada se posloži cjelina i postane jasno zašto se simptomi zadržavaju i kada je nalaz estradiola „uredan“.
Kako tijelo traži podršku
Estrogenska dominacija ne rješava se jednim potezom; to je proces u kojem tijelu vraćamo uvjete za normalan rad. Najviše volim krenuti od onoga što je provedivo svaki dan. Povrće iz porodice kupusnjača – brokula, prokulice, kelj – podržava jetrene enzime koji estrogen usmjeravaju sigurnijim putem. Dovoljno vlakana i dobar probiotik pomažu crijevima da odrade svoju ulogu do kraja, bez ponovne apsorpcije. Metilacija bolje radi kada ne nedostaje vitamina B12 i folata, a magnezij je tu kao ko-faktor koji „pokriva“ stotine reakcija. Alkohol i jako prerađeno ili pougljenjeno meso stvaraju dodatno opterećenje – kada to smanjimo, jetra se lakše bavi onim što je prioritet.
Jednako su važne male, stalne navike. Lagana šetnja nakon obroka, redovit ritam spavanja i par stvarno dosljednih alata za smanjenje stresa (disanje, kratke pauze tijekom dana, realne granice) često učine više nego „savršena“ dijeta koja traje tjedan dana. To nisu sitnice; to su komadići slagalice koji omogućuju da se hormoni ponovno usklade.
Estrogenska dominacija u perimenopauzi nije nešto što se mora prihvatiti kao normalan dio starenja. To je signal da negdje postoji zastoj – u ovulaciji i progesteronu, u jetrenoj razgradnji, u crijevima ili pod utjecajem kroničnog stresa – i da tijelu treba ciljano pomoći.
Ako se prepoznaješ u ovome, nisi sama i postoji jasan put kako razumjeti što se točno događa. DUTCH test može dati preciznu sliku, a kroz individualno fitoterapijsko savjetovanje zajednički pretvaramo nalaz u konkretne, izvedive korake. Kad poželiš krenuti, tu sam.
Izvori
Biason-Lauber A. Estrogens: Two nuclear receptors, multiple possibilities. Gen Comp Endocrinol. 2022.
Paterni I., Granchi C., Katzenellenbogen J. A., Minutolo F. Estrogen receptors alpha (ERα) and beta (ERβ): subtype‑selective ligands and clinical potential. Steroids, 2014.
Newman M., et al. Reliability of a dried urine test for comprehensive hormone assessment. PMC, 2021.
Santoro N. Perimenopause: From Research to Practice. Menopause (New York). 2016.
- McCarthy M., et al. The peri‑menopause in a woman’s life: a systemic and neural inflammatory transition. Journal of Neuroinflammation. 2020.